ponedeljak, 22 januar 2007 23:28 |
Da, bili smo na Son- Cuba- Son, ali u Beogradu i to prosle godine. 25.januara ove godine u Valjevu na koncertu ovog odomaćenog kubanskog sastava nećemo biti. Ne ide nam autobus do Zlatnog čekića, posle 8 uveče. Kako je desilo da Son – Cuba- Son umesto u na valjevskom jazz festivalu (kako je još pretprošle godine planirano) završi u najkontraverznijoj folkoteci podrinjsko- kolubarskog regiona, zna verovatno samo sadašnji direktor Doma kulture. Verovatno se osim vremenskih prilika, još ponešto obrnulo u svetu kome živimo. Valjda, je sasvim prirodno da Dos gardenias para ti, slušamo u drumskoj kafani, a Gazdarice, srce, po ko zna koji put u Domu kulture. Nemamo ništa protiv Legendi, naprotiv. Samo bi bilo lepo da, ako ne možemo da čujemo Buena Vista Social Club u ovom gradu, možemo njihove neuporedivo jeftinije zemljake. U gradu, rekoh...
|
|
utorak, 16 januar 2007 20:55 |
Поводом Закона о територијалној организацији Републике Србије
ЈАВНИ АПЕЛ ВЛАДИ СРБИЈЕ 20 од 2000 разлога зашто Ваљево заслужује статус града 1. Док су у протеклим вековима многа насеља у Србији настајала и нестајала, Ваљево, као урбано насеље, континуирано постоји дуже од шест столећа. 2. У четрнаестом веку у Ваљево долазе, и у њему се насељавају, трговци са Медитерана, повезујући и Ваљево и Србију са тадашњом Европом. 3. Током вишевековне турске превласти Ваљево је очувало свој урбани карактер представљајући један од центара сталне везе турског дела Србије са Србима у хабзбуршкој монархији. 4. У Ваљевској нахији је 1803. године зачета идеја која је 1804. године резултирала почетком Српске револуције, кроз коју је рођена модерна српска држава. 5. Ваљево, и ваљевски кнезови Алекса Ненадовић и Илија Бирчанин су симболи сече кнезова, непосредног повода Првог српског устанка и Српске револуције.
|
sreda, 27 decembar 2006 01:02 |
| U svečanoj sali Valjevske gimnazije, u utorak 26. decembraodržana je promocija knjige ’’Renesansa’’. Na promociji su govorili pisac knjige Dobrosav Boba Stojnić i profesor i književni kritičar Branko Pirgić. Muzički prilog pripremila je violončelistkinja Jelena Mihailović, a voditelj večeri bila je Svetlana Jevtić Petronić. Nikola Šunjić |
|
utorak, 26 decembar 2006 00:02 |
Omladinski centar i Dom kulture po 13. put za redom organizovali su Novogodišnji koncert na kome je nastupio gudački kvartet „MISS“ iz Valjeva i njihov gost iz Beograda, pijanista Bojan Marjanović. Ovaj mladi, ali izuzetno kvalitetan kvartet čine profesorke gudačkog odseka MŠ“ Živorad Grbić“: Mr Suzana Radovanović, violina Mr Snežana Stevanović, violina Milena Martinov, viola Irina Vasiljević, violončelo |  |
|
subota, 23 decembar 2006 21:38 |
U petak 22.12. u sali Doma kulture, Valjevci su imali priliku da vide monodramu „Ja i dalje vidim svoje oče“, po tekstu Tomaša Braša i režiji Snežane Maš, a u izvođenju Angeline Lukić.
|
nedelja, 17 decembar 2006 18:58 |
… u klubu "Abrašević" 16.12.2006. god. Razgovor o knjizi Dušana Mašića TALASANJE SRBIJE Gost Nebojša Spajić, bivši direktor b92 Zahvaljujući pre svega Reviji Kolubara i Radio Patku, u Valjevu je, kao autor reče, održana svetska „premijera“ knjige Talasanje Srbije (Knjiga o Radiju B92). Pred ekipom malom, ali odabranom Mašić i Spajić, potpomognuti Brankom Antonićem koji je bio moderator razgovora, otkrili su Valjevcima motive da se napiše jedno ovako štivo, ali se i osvrnuli na vreme prošlo i vreme sadašnje i ulogu Radija B92 u njemu. 
Talasanje Srbije dragocena je hronika proteklih 15 godina, svega onoga što nam se dešavalo. B92, po prirodi stvari, kao informativni medij, jeste najdirektniji svedok epohe. Kao akter mnogih ključnih događaja, od 9. marta, preko pada Krajine, zimskog protesta, bombardovanja, do 5. oktobra i postđinđićevske ere, taj element hroničnosti B92 u Talasanju Srbije pruža dodatnu perspektivu, poseban ugao posmatranja i time dobija na autentičnosti i značaju.
|
nedelja, 17 decembar 2006 01:19 |
U Narodnom muzeju Valjevci su imali priliku da vide postavku originalnih papirnih predložaka za minijaturno lutkarsko pozorište. Ova interesantna izložba je deo zbirke muzeja Novog Sada, a na njoj posetioci su mogli da otkriju da je papirni teatar nastao početkom 19. veka u razvijenim zemljama zapadne Evrope kao svojevrsna kućna, ali i opštedruštvena zabava. Naziv koji se danas koristi usvojen je tek pedesetih godina 20. veka, a do tada su se koristili pojmovi dečje, sobno, stono ili domaće pozorište. Bio je to tipičan plod bidermajerske i romantičarske stilske epohe i na specifičan način danas predstavlja ogledalo celokupne kulture tog vremena. |
 |
|
|
|
<< Početak < Prethodna 1031 1032 1033 1034 1035 Sledeća > Kraj >>
|
Strana 1033 od 1035 |